PREHRANA PREMA EMOCIJAMA: Kako hranom pobijediti tugu, ljutnju, tjeskobu…

Zanimljiva knjiga pod naslovom “Neuronutricionizam – prehrana prema emocijama”, hrvatskog autora dr. Sandija Krstinića, prva je knjiga u našoj regiji koja je razmotrila spajanje i učinak prehrane s našim emocijama.

U knjizi možemo pročitati kako upravljati svojim osjećajima, koje namirnice nam mogu pomoći da se osjećamo bolje, a daje i odgovore na pitanja zašto smo ponekad ljuti, sretni, nervozni ili tjeskobni…

Četiri su osnovne ljudske emocije: sreća, tjeskoba, tuga i ljutnja, za koje su najodgovorniji neurotransmiteri: dopamin, noradrenalin, serotonin i GABA. Zbog toga je hrana podijeljena u četiri skupine, ovisno o vrsti neurotransmitera koje stvara u mozgu, te još jednu – petu skupinu koja ima najveću vrijednost jer su te namirnice dobrodošle u svakom trenutku i tijekom bilo kojeg emocija.

U prvu skupinu spadaju namirnice koje daju mogućnost lakše i brže sinteze dopamina u mozgu, neurotransmitera koji je svojevrsni stabilizator i uspostavlja sklad u mozgu. Ovu hranu možemo nazvati i “sretnom”, jer za njom posežemo kada smo sretni. Tu spadaju voće i povrće, a nema ukusnijeg i učinkovitijeg deserta za produljenje osjećaja sreće od, primjerice, banana u čokoladi ili jagoda sa šampanjcem.

Povrće je bogat izvor zaštitnih tvari poput minerala i vitamina koji podupiru sve kemijske procese i omogućuju tijelu da se oporavi za nove cikluse emocija koji se neprestano mijenjaju. Rajčica, jabuka, borovnica, trešnja ili šljiva nedvojbeno su zdrave za naš organizam, a kada su zdrave za organizam, sigurno povoljno djeluju i na naš duh, odnosno donose nam vedrinu i optimističan pogled na život – knjiga kaže.

“Hrana koja voli tjeskobu”

Druga skupina namirnica potiče sintezu noradrenalina, neurotransmitera odgovornog za energetski učinak, pa nam daju volju, pogon, čine nas aktivnima i treba ih konzumirati u stanju tjeskobe ili letargije. Među namirnicama koje vole tjeskobu pretežito su namirnice proteinskog tipa poput ribe i mesa. Crveno meso poput divljači i govedine ima jači adrenalinski učinak, a prekomjerna konzumacija može izazvati agresivno ponašanje ili bijes. Bolje je birati bijelo meso, primjerice piletinu ili puretinu, jer sadrži više proteina koji su uz noradrenalin polazna točka za sintezu serotonina, pa tako dobivamo sinergijski učinak na bolje raspoloženje i otklanjanje bezvoljnosti.

Treća skupina ili namirnice tipa serotonina su one koje su polazna tvar za stvaranje serotonina, koji se još naziva i hormonom sreće. Tu spadaju žitarice, masnoće i slatkiši, koji se mogu nazvati hranom koja voli tugu, jer za njima instinktivno posežemo u stanjima tuge. Četvrta skupina, odnosno namirnice tipa GABA, polazne su tvari za stvaranje neurotransmitera koji su svojim blagotvornim djelovanjem dobrodošli u emociji ljutnje. “Ljutofilna” hrana uključuje mlijeko i mliječne proizvode; jogurt, kefir, sir i razni sirni namazi – objašnjava autor u svojoj knjizi.

Nadalje, peti element čine voda, jaja, sjemenke, med i mrkva te su uvijek dobrodošli u prehrani. Voda je namirnica koju ne treba ograničavati, a idealna količina je 1,5 do 2 litre dnevno. Bez obzira na vaše emocije, vodu morate piti jer je ona jedna od univerzalnih namirnica od koje je, uz masnoće, sazdan i naš mozak. Sjemenke su pune zdravih, nezasićenih masnih kiselina u kojima su otopljeni vrijedni vitamini potrebni za rast i regeneraciju naših reproduktivnih organa, no još je važnije njihovo djelovanje na obnovu i funkcioniranje moždanih stanica. Jaja treba spomenuti odmah nakon sjemenki jer se radi o sličnoj hrani. O medu ne treba puno pričati, a mrkva je namirnica koja ima nula posto masnoće, a osim po ljekovitosti jedinstvena je i po sposobnosti detoksikacije jer upija štetne tvari iz našeg probavnog sustava – zaključuje Krstinić na kraju svoje knjige.

Podržite emocije hranom

PROTIV TJESKOBE

riba

Piletina, puretina

Janjetina, teletina

PROTIV TUGE

Čokolada

Med

Cjelovite žitarice

Jagode

PROTIV LJUTNJE

Mlijeko

Jogurt

Kefir

Sir

Drugi načini postizanja sreće

– Sve je više ljudi nezadovoljnih svojim životom, a to stanje može se popraviti ako ljudi sami počnu brinuti o svom mentalnom zdravlju. Osim adekvatnom prehranom, na depresiju se može utjecati i tjelovježbom koja dokazano popravlja raspoloženje.

Cilj je postupno i polako probuditi stvaranje energije u našem organizmu. Tuga je emocija koja se može potisnuti sličnim vježbama kao i tjeskoba, s tim da u početku možemo biti malo poletniji, jer tuga je manje negativna od tjeskobe i prije ćemo doći do sreće ako se posvetimo aerobnim vježbama koje napuni naše tijelo i mozak kisikom.

Uz hranu, san je najvažniji preduvjet za dobro i zdravo osjećanje. Previše sna nije štetno, ali kada ga nema u dovoljnoj količini, postaje štetno za naš mozak. Neispavana osoba može biti dobro raspoložena, ali smanjenih sposobnosti.

Poznato je da crvena boja budi ljude na aktivnost, a zelena, naprotiv, djeluje umirujuće. Možemo probuditi emociju ljutnje i agresije tako da se vizualni receptori u našem mozgu stimuliraju

Izvor: Aura